BIOFILMOVI I QUORUM SENSING; DA! I BAKTERIJE KOMUNICIRAJU!
Jeste li čuli za antibiotsku rezistenciju? Antibiotici vrlo rapidno postaju neučinkoviti, a broj infekcija koje je nemoguće izliječiti sve više raste. Za razliku od ljudi, bakterije se razmnožavaju vrlo brzo, ali i vrlo brzo “uče” na greškama i na informacijama koje dobivaju iz okoliša. Međusobno komuniciraju i čuvaju jedne druge. Pritom se služe „izmjenom iskustva“, tj. međusobnom razmjenom genetskih informacija u obliku plazmida, procesom koji se naziva konjugacija. Tako bakterija koja je živjela i preživjela u okruženju ili mediju nepogodnom za razvoj bakterija, stekla je dobro „iskustvo“. To „iskustvo“ kod bakterija i mikroorganizama manifestira se izmjenom genetskog materijala. Svaka bakterija spremna je izmijenjen genetski materijal podijeliti s drugim bakterijama, kako bi i one mogle preživjeti u budućnosti. Antibiotici, herbicidi, pesticidi i drugi štetni zagađivači iz okoliša mogu mijenjati i forsirati bakterije da se prilagode novonastalim nenormalnim uvjetima, te se posljedično javlja njihova sve veća otpornost.
Bakterije idu i korak dalje, međusobno se udružuju u mikroskopske kolonije, te pritom proizvode ili uzimaju iz okoliša određene šećere, proteine i polisaharide te grade „građevine“ u kojima su sigurne i zaštićene. Upravo te „građevine“ su biofilmovi. Najbolji primjer biofilmova koji se može vidjeti i osjetiti je plak na zubima. Dakle ispod biofilmova nalazi se skup istih ili različitih bakterijskih vrsta, sa sofisticiranom nasljednom tvari i dodatnom zaštitom. Isti biofilmovi formiraju se i u probavnom sustavu, te njihovo odstranjivanje predstavlja izazov. Posebice je alarmantan podatak da u 50% slučajeva pozicija karcinoma debelog crijeva ovisna je o razvoju biofilmova u mukoznoj sluznici crijeva. Posebice su značajni biofilmovi koji se formiraju na protezama nakon ortopedske ugradnje te biofilmovi bakterije Helicobacter pylori u želucu, koje je posebice teško iskorijeniti. Antibiotici nisu djelotvorni na formirane biofilmove. Antibiotici djeluju samo na bakterije koje nemaju zaštitu u obliku biofilmova. Nakon primjene antibiotika iz biofilma ponovno dolazi do izlaska novih jedinki bakterija i drugih mikroorganizma te dolazi do ponovne reinfekcije.
Kako bi mogle formirati biofilmove i izmjenjivati iskustva, bakterije komuniciraju vrlo sofisticiranim načinom, koji se naziva „quorum sensing“. Riječ je o oslobađanju kemijskih signala koji bakterijama omogućuju izmjenu informacija o broju bakterijskih kolonija te genetsku regulaciju. Metaboliti koje stvaraju neki mikroorganizmi mogu biti i toksični za ljude, uzrokovati nealkoholnu masnu jetru, sindrom propusnog crijeva, proljeve, mučninu, te čak neke autoimune bolesti, npr. multiplu sklerozu, za koju postoje istraživanja da može biti povezana s toksinima koje proizvodi gljivica Candida Albicans.
Jeste li znali da biofilmovi se formiraju i kao fizičke manifestacije trauma koje je doživjelo vaše tijelo tijekom života? Jeste li se pod pritiskom i stresom prejeli neke hrane „nabrzinu“, ili pojeli previše slatkog kako bi ublažili depresiju? Ili ste možda konzumirali lijekove koji smanjuju lučenje želučane kiseline jer vas muči želudac zbog nervoze i stresa? To su sve problemi i lijekovi koje smo „pojeli i progutali“. Lijekovi koji snizuju razinu želučane kiseline, ometaju normalan proces probave hrane, a ostaci nerazgrađene hrane, polisaharidi, šećeri i proteini ostaju u vašem probavnom traktu te služe milijunima mikroorganizama kao izvor hrane. Osim nakupljanja neprobavljene hrane, izrastanja biofilmova, smanje apsorpcije hranjivih tvari, dolazi također do smanjenog elektrolitnog protoka u vašem probavnom traktu. Plakovi, odnosno biofilmovi, s vremenom stvrdnjavaju te formiraju nakupine koje postaju dio vas i samim time „čuvate“ negativnosti i izvorne emocije fizički duboko u vama.
Za razliku od patogenih mikroorganizama, simbiotske bakterije koje često zovemo i probiotici, pomažu u borbi protiv loših patogenih vrsta, i to najčešće fermentacijom vlakana. Pritom nastaju kratkolančane masne kiseline (SCFA) koje imaju višestruko pozitivan učinak na naše zdravlje. Recirkulacijom u jetri SCFA pomažu u detoksikaciji jetre, a lokalno u debelom crijevu snizuju pH crijeva i tako sprječavaju pretjeran razvoj patogenih mikroorganizama. Osim toga, bakterije za svog domaćina proizvode neke neurotransmitere, npr GABA (gama amino maslačna kiselina), metabolit triptofana – serotonin („hormon sreće“), vitamine, poliamine itd..
Zaključno, poželjno je imati što više simbiotika i dobrih bakterije u probavi, i što manje loših patogenih mikroorganizama te njihovih plakova odnosno biofilmova. Kako bi uklonili biofilmove, potrebno je ukloniti iz prehrane rafiniranu hranu, smanjiti prekomjernu konzumaciju šećera, učiniti odgovarajuću detoksikaciju i koristiti pripravke koji razgrađuju biofilmove. Uporaba antibiotika npr. rifaximina ili bilo kojih drugih antibiotika nije učinkovita na biofilmove. Stoga moramo koristiti „razarače“ biofilmova, koji nježno i postepeno otapaju biofilmove te time omogućuju antimikrobnim lijekovima da naprave ostak posla. Za tu svrhu najčešće korišteni su hidrolitički enzimi, NAC (N-Acetyl-cistein) ili ulje crnog kima. Također potrebno je i detoksicirati jetru, kako bi mogla obraditi pojačani priljev endotoksina iz probavnog sustava za vrijeme dok se uklanjaju biofilmovi i patogene bakterije iz probave. Odabir dodatka prehrani i prirodnih lijekova prepustite stručnoj osobi koja se razumije u njihov farmakološki učinak, posebice ako koristite druge lijekove. Neki prirodni lijekovi i dodaci prehrani mogu biti kontraindicirani za primjenu. Individualan pristup kada je u pitanju odabir plana prehrane, strategija primjene prirodnih lijekova i dodataka prehrani, trebao bi biti imperativ kako bi proces bio što blaži, te sa što manje neželjenih nuspojava. Vratite energiju, vitalnost, uravnotežite tjelesnu težinu, uklonite traume tako da uklonite fizički plakove koji uzrokuju stalnu reinfekciju postojećim patogenima u probavi.
