TROVANJE MIKROPLASTIKOM PUTEM HRANE I ODJEĆE!

Pod pojmom mikroplastike podrazumijevaju se sintetski spojevi visoke molekularne težine koji su mikronizirani u plastične čestice od 5 mm do 1 nanometra. Takvi materijali imaju nisku stopu biorazgradnje, ostaju u okolišu te nepovoljno utječu na ljudski organizam. Sve aktualniji problem s kojim se susrećemo je prisutnost mikroskopskih čestica plastike u hrani zbog pretjerane uporabe plastične ambalaže, npr. pvc boca, plastičnog kuhinjskog pribora, plastičnih pakiranja, ali i pretjerane konzumacije ultraprocesuirane hrane za koju je dokazano da sadrži daleko veći postotak mikroplastike nego neprocesuirana hrana. No, jeste li znali da osim putem hrane, ulazak mikroplastike moguć je i putem kože? Zadnji put kad ste kupili novi džemper ili hlače, jeste li razmišljali je li u pletenju tkanine korištena i plastika? Studije pokazuju da bi jedan od najznačajnijih izvora mikroplastike u okolišu upravo mogao biti tekstil.

Koji su zdravstveni problemi mikroplastike?

Opsežnim obdukcijama došlo se do zaključka da su ljudska i životinjska tkiva prožeta mikroplastikom, što izaziva ozbiljnu zabrinutost. Posebice zabrinjava što se mikroplastika može pronaći u mozgu i posteljici. Iako je ovo još uvijek relativno novo područje istraživanja, ono što do sada znamo jest da se mikroplastika veže s našim tkivom te potiče upalu i oksidativni stres. Studije također pokazuju da mikroplastika u tijelu može dovesti do disbioze crijevnog mikrobioma i vrlo negativno utjecati na zdravlje našeg živčanog sustava. Nadalje, zbog načina na koji se plastika proizvodi, mikroplastika može sadržavati i druge štetne kemikalije, uključujući teške metale i spojeve koji ometaju endokrini sustav. Istraživanja na životinjama pokazuju štetne učinke mikroplastike i nanočestica u gotovo svim tjelesnim sustavima, uključujući testise, jajnike, štitnjaču, nadbubrežne žlijezde, hipotalamus. Mikroplastika u ljudskom tijelu metabolizira se kao pseudo-estrogen, što znači da čestice mikroplastike tijelo prepoznaje kao hormonalnu molekulu te se veže na estrogenske receptore ili opterećuje detoksikacijske puteve za metabolizam estrogena u jetri.

Na što obratiti pažnju prilikom kupovine odjeće?

Većina odjeće koju danas kupujemo proizvedena je od sintetičkih vlakana kao što su poliester, najlon, akril i poliamid, koja su povezana u filamente koji sadrže mikroplastiku. Kada se mikrovlakna iz ovih tekstila ispuste u okoliš, oslobađaju mikroplastiku. Jedan od primarnih puteva ispuštanja mikroplastike iz odjeće u okoliš je pranjem u perilici rublja.

Više temperature, turbulencija centrifugiranja te više temperature sušenja mogu „olabaviti“ vlakna koja potom završavaju u otpadnim vodama i kumuliraju se u morima. Nažalost, postrojenja za čišćenje otpadnih voda ne mogu pročistiti dovoljnu količinu mikroplastike, pa većina završava u oceanima. Nakon što završi u moru, mikroplastika se može taložiti, može ući u prehrambeni lanac riba (posljedično i na vašem tanjuru), a preko tla može završiti u usjevima, vodi te ponovno u hrani. Osim putem hrane, mikroplastika iz odjeće se može apsorbirati i putem kože.

Istraživanja su pokazala da sintetska tekstilna vlakna proizvode frekvencije, kao i sve u prirodi. Znanstvenici su mjerenjem frekvencija odjeće došli do saznanja da npr. poliester (česti tekstil u sportskoj odjeći) proizvodi frekvenciju od 15 Hz, dok za usporedbu pamuk ima frekvenciju od 100 Hz. Sintetska vlakna stvaraju niže frekvencije od pamuka zbog njihovog podrijetla - na bazi nafte - te opsežne kemijske obrade. Nošenje poliestera može pridonijeti stanju niže vibracije tijela, što potencijalno dovodi do osjećaja nelagode i pada imuniteta. Za usporedbu, frekvencija od 15 Hz je i frekvencija mrtvog tijela.

Kako se zaštititi?

Prilikom kupovine provjeravajte deklaracije ušivene na etiketi odjeće, provjerite da li tekstil sadrži sintetska vlakna i u kojem postotku. Alternativna zamjena za sintetska vlakna su organski pamuk, kašmir, lan te merino vuna. Svakako je bitno osvijestiti i prisutnost mikroplastike svugdje u okolišu, pa stoga pazite koju hranu konzumirate i kakav pribor za jelo koristite; izbjegavajte piti vodu iz flaširanih boca te filtrirajte vodu, prestanite konzumirati rafiniranu hranu i ne kupujte jednokratne plastične vrećice niti višekratni plastični pribor za jelo/pripremanje hrane (noževe, vilice, žlice, daske za rezanje i razno posuđe). 

Koji su simptomi povišene koncentracije mikroplastike u tijelu?

Prvenstveno se manifestiraju simptomi vezani za hormonalne promjene; posebice akne, višak/manjak ili disbalans estrogena/testosterona kod muškaraca i žena, promjene rapoloženja, debljanje te promjene u radu crijeva u vidu nadutosti, abdominalnih bolova i poremećaja pražnjenja crijeva.

Ako smatrate da imate problema s prekomjernom mikroplastikom u tijelu, posebice je bitno na vrijeme reagirati te zatražiti pomoć naturopata koji će vam pomoći kako da propisno detoksicirate mikroplastiku iz svog tijela.