NUTRIGENOMIKA I EPIGENETIKA – „PRLJAVI“ GENI – MTHFR, HOMOCISTEIN I GLIKANI
Sve smo više svjesni da svaki ljudski organizam je individualan. Čovjek, njegov izgled, bolesti, zdravlje i osobnost posljedica su genotipa (nasljeđa) tj. genoma kojeg smo dobili od roditelja i fenotipa (utjecaja okoline). Posebice je to primijećeno prilikom primjene nekih lijekova. Određeni lijekovi mogu imati željeni učinak na ljudsko zdravlje možda na većini populacije, no postoje i ljudi na koje taj isti lijek ne djeluje ili možda može imati vrlo loš učinak. Upravo za to su odgovorni naši geni. Zahvaljujući međunarodnom projektu ljudskog genoma, danas znamo broj, strukturu i osnovnu funkciju gena. Epigenetika je znanstvena disciplina u biologiji, odnosno genetici, koja proučava nasljedne promjene u ekspresiji gena. Epigenetika se također bavi time kada će se i u kojim okolnostima aktivirati geni koji u konačnici znače zdravlje ili bolest. Kako bi spriječili razvoj određenih bolesti, moramo prvo identificirati najčešće i najznačajnije „prljave gene“ koji su promijenjeni. Ako ste rođeni s nekim „prljavim“ genima, to vas može izložiti riziku od nekih zdravstvenih izazova, ali također oblikovati vašu osobnost, ali i slabosti. Cilj je odgovarajućom prehranom i načinom života maksimalno povećati dobrobiti, a smanjili nedostatke naslijeđenih gena. Upravo time se bavi nutrigenomika.
U Hrvatskoj je u nekoliko genetskih centara i klinika dostupno testiranje raznih genetskih panela koji identifikaciju promijenjene gene. Nabrojati ćemo 7 najbitnijih gena koji mogu utjecati na mnoge zdravstvene, ali i mentalne aspekte.
1.) MTHFR – gen koji pokreće vašu sposobnost metilacije, ključnog procesa koji utječe na vaš odgovor na stres, upalu, kemiju mozga, proizvodnju energije, imunološki odgovor, detoksikaciju, proizvodnju antioksidansa, popravak stanica i genetsku ekspresiju;
2.) COMT - gen čije promjene pomažu odrediti jeste li usredotočeni i poletni, ili opušteni i smireni, njegove promjene imaju snažne učinke na raspoloženje, fokus i način na koji vaše tijelo podnosi estrogen, ključni faktor u menstrualnom ciklusu, kod fibroida i kod nekih karcinoma osjetljivih na estrogene;
3.) DAO - gen koji vas može učiniti preosjetljivima na određenu hranu i kemikalije. Kada je ovaj gen „prljav“, utječe na vaš odgovor na histamin koji vreba u raznim namirnicama i pićima, a također ga proizvode neke crijevne bakterije, utječući na vjerojatnost da razvijete alergijske reakcije čak i na produkte svoje mikrobiote;
4.) MAO - gen koji utječe na promjene raspoloženja i žudnju za ugljikohidratima. Ovaj gen pomaže u upravljanju vašim razinama dopamina, norepinefrina i serotonina: ključnih kemikalija u mozgu koje utječu na raspoloženje, budnost, energiju, osjetljivost na ovisnosti, samopouzdanje i san;
5.) GST/GPX – problemi s ovim genima mogu dovesti do problema u detoksikaciji od kemikalija, kao i od lijekova i kemoterapije;
6.) NOS3 - gen koji može stvoriti probleme sa srcem. NOS3 utječe na vašu proizvodnju dušikovog oksida, koji je glavni čimbenik u zdravlju srca, utječući na procese kao što su protok krvi i stvaranje krvnih žila;
7.) PEMT - gen koji podržava vaše stanične membrane i jetru. Ovaj gen utječe na sposobnost vašeg tijela da proizvodi fosfatidilkolin, esencijalni spoj koji vam je potreban za održavanje staničnih membrana, protok žuči, zdravlje mišića i razvoj mozga. Promjene na ovom genu mogu dovesti do poremećaji žučnog mjehura, prekomjernog prerastanja bakterija u tankom crijevu (SIBO) ili povećane predispozicije za razvoj demencije.
MTHFR
Pobliže ćemo razmotriti MTHFR gen, budući da je MTHFR najznačajniji gen koji je uključen u brojne procese u tijelu. MTHFR je skraćenica od metil tetra hidro folat reduktaza. Iz samog naziva može se jasno vidjeti da se radi o genu koji je vezan za metabolizam folata, tj vitamina B9. Da bi folat iz hrane, npr. zelenog lisnatog povrća, prešao u aktivnu formu, koju tijelo može iskoristiti (metil folat), potreban mu je upravo MTHFR enzim. Vitamin B9 je vitamin topiv u vodi i neophodan je našem tijelu koje ga koristi u proizvodnji našeg genetskog materijala, odnosno DNA i RNA, a potreban nam je i za stvaranje proteina u stanicama. Još jedna od važnih funkcija folata, je proizvodnja novih crvenih krvnih stanica što je osobito važno u periodima brzog rasta kao što je, primjerice trudnoća. Folat je ključan za zdravu trudnoću i bebu, pa je uključen u većinu prenatalnih dodataka prehrani. Niska razina folata u ranoj trudnoći povezana je s povećanim rizikom od rađanja djeteta s defektima neuralne cijevi, ozbiljnim stanjima koja utječu na mozak, kralježnicu i leđnu moždinu. Osobe koje imaju mutacije MTHFR gena teže mogu pretvarati prirodni folat ili folnu kiselinu (sintetska verzija B9) u aktivni oblik. Ako dođe do takvog disbalansa, moguće je nakupljanje aminokiseline homocistein koji u visokim koncentracijama može biti štetan. Koncentracije homocisteina više od 6,3 mmol/L povećavaju rizik za razvoj bolesti koronarnih arterija. Najviše se to manifestira u njegovom utjecaju na endotel krvnih žila, pri čemu može doći do prooksidativnog učinka i stvaranja aterosklerotskog plaka. Pravilan rad MTHFR gena ima i utjecaj na pretvorbu aminokiselina triptofana u serotonin („hormon sreće“). Stoga mnoge znanstvene studije povezuju manjak aktivnog folata i promijenjen MTHFR gen s pojavom depresije.
GLIKANI
Vaši geni nisu vaša sudbina, hoćemo li se razboljeti ili ne, ovisi o našim životnim odlukama, a ne toliko o nasljeđu. Ne možemo promijeniti genom koji smo dobili, ne možemo promijeniti proteine koje stvaraju ti geni, ali možemo utjecati na aktivaciju i deaktivaciju gena, tj. na njihovu genetsku ekspresiju i na glikane. Glikani su dodaci koji modificiraju proteine koji su rezultat naših gena, te omogućuju da nemamo samo proteine i gensku ekspresiju prema genomu kojeg smo dobili od roditelja, nego da ih možemo i mijenjati. Razmotrimo to na jednom primjeru. Ako imamo kroničnu upalu niske razine koju kontrolira imunoglobulin G, za koju se smatra da je i jedan od uzroka starenja, glikani na imunoglobulinu G mogu balansirati kroničnu upalu. Dakle određenim životnim navikama i intervencijama možemo podići razinu protuupalnih glikana i time usporiti razvoj nekih kroničnih bolesti i starenja. Znači da naše životne odluke ako su ciljano prilagođene našem genetskom statusu, mogu utjecati kakvi budu naši zdravstveni ishodi.
Preuzmite gene „u svoje ruke“. Isključite „prljave“ gene i uključite nove individualizirane životne navike kako bi spriječili razvoj nasljednih bolesti te potakli dobre glikane da rade u korist vašeg zdravlja.
