LJUDI.. VOLITE SE, TO JE ZDRAVO!

Ah ta ljubav.. Neki bi rekli da je to jedna od najvažnijih ljudskih emocija. Ljubav je skup emocija i ponašanja koje karakterizira intimnost, strast i predanost. Uključuje brigu, bliskost, zaštitnički odnos, privlačnost, privrženost i povjerenje. Istraživanje koje je provedeno 2018. potvrđuje da je 67,3% tekstova pjesama sadrži ljubavnu tematiku. Zbog čega nas ljubav toliko zanima? Naime, ljubav predstavlja fiziološku motivaciju koja nastaje u međuodnosu s drugim ljudima, te pritom dolazi do stvaranja i porasta određenih neurotransmitera (kemijskih prijenosnika) i hormona, te dovodi do njihovog balansiranja. Ti kemijski prijenosnici i hormoni odgovorni su za osjećaj ugode u tijelu, dobrog raspoloženja te pozitivno utječu na zdravlje. Psiholozi su identificirali niz različitih vrsta ljubavi, ali svaka od njih ima pozitivan utjecaj na ljudski organizam. Pet najčešćih oblika ljubavi koje ljudi doživljavaju su prijateljstvo, zaljubljenost, strastvena ljubav, suosjećanje i neuzvraćena ljubav. O kojem got obliku ljubavi da se radilo, fiziološki dolazi do stvaranja ravnoteže hormona; serotonina, dopamina, oksitocina i endorfina.

Serotonin je poznatiji i kao jedan od „hormona sreće“, a više od 90 posto ovog spoja stvara se u crijevnim stanicama, potiče pokretljivost tankoga crijeva te poboljšava probavu. Serotonin stabilizira raspoloženje, sprečava nagle promjene raspoloženja, a stvara se iz aminokiseline koja se naziva triptofan. Ostatak ovoga spoja nalazi se u mozgu gdje ima utjecaj na smanjivanje boli. Studije su pokazale da romantična veza može značajno utjecati i na mikrobiotu te je povezana s povećanom raznolikošću dobrih mikroorganizama u probavi, što može povoljno utjecati na stvaranje serotonina. Serotonin je hormon kojeg manjka u depresivnim stanjima, kod nesanice te kod upalnih procesa u tijelu. Serotonin, također u trombocitima (krvnim stanicama), omogućuje lakše zarastanje rana jer potiče zgrušavanje krvi nakon ozljede.

Dopamin je hormon i vrsta neurotransmitera koji se stvara u mozgu te se naziva „hormon zadovoljstva“. Živčani sustav koristi ga za slanje poruka između živčanih stanica. Te poruke također putuju između mozga i ostatka tijela. Dopamin igra ulogu u stvaranju osjećaja zadovoljstva i nagrade, te je veliki dio naše jedinstvene ljudske sposobnosti razmišljanja i planiranja. Pomaže nam da se usredotočimo, radimo prema ciljevima te da nam poslovi budu zanimljivi i život smislen. Previše ili premalo dopamina može dovesti do raznih zdravstvenih problema. Neki su ozbiljni, poput Parkinsonove bolesti ili različitih maničnih stanja. Zaljubljenost oslobađa visoke razine dopamina, koji "pokreće sustav nagrađivanja". Dopamin aktivira krug nagrađivanja, pomažući da ljubav postane ugodno iskustvo slično euforiji povezanoj s uporabom kokaina ili alkohola.

Oksitocin je neuropeptidni hormon, poznatiji kao „hormon ljubavi“, a čiji nastanak regulira hipotalamus. Utječe na emocionalnu povezanost između parova, majke i djeteta kod poroda i dojenja, utječe na osjećaj pripadnosti i bliskosti, te pomaže u regeneraciji tijela i usporava starenje. Prema studiji Sveučilišta Kalifornija, oksitocin može povećati zadovoljstvo društvenih interakcija stimulirajući proizvodnju neurotransmitera sličnih marihuani u mozgu. Istraživanje potvrđuje vezu između oksitocina i anandamida, koji je nazvan "molekula blaženstva" zbog njegove uloge u aktiviranju kanabinoidnih receptora u moždanim stanicama za povećanje motivacije i sreće. Riječ „andamid“ potječe od riječi „anande“, što znači „blaženstvo“ ili „božanska radost“. Anandamid spada u klasu prirodnih kemijskih spojeva poznatih kao endokanabinoidi koji se vežu za iste receptore moždanih stanica kao i aktivni sastojak marihuane, THC, sa sličnim ishodima. Andamid pomaže u regulaciji upale, važan je za neurogenezu (stvaranje neuralnih matičnih stanica) i osjećaj blaženstva. Kada se luči oksitocin?

Najveće količine lučenja oksitocina zabilježena su prilikom; zagrljaja s voljenom osobom, igre s malom djecom, igrom s kućnim ljubimcima, prilikom pružanja humanih gesti te prilikom pozitivnog razmišljanja, velikodušnosti i zadovoljstva. Navedene geste su i najjači aktivatori važnog živca u tijelu koji se naziva vagus. Dokazano je da oksitocin utječe na poticanje aktivnosti vagusa, što dovodi do bolje funkcije probavnog sustava, normalnog rada srca i disanja. Poticanje aktivnosti vagusa ima i brojne zdravstvene benefite: smanjuje napadaje kod osoba s epilepsijom, pomaže kod depresije, regulira emocije, smanjuje povišen krvni tlak, smanjite broj otkucaja srca, smanjuje upale u tijelu, pomaže kod migrene i klaster glavobolje te pomaže u liječenju sindroma propusnog crijeva. Odavno je i poznata veza oksitocina, vagusa i utjecaja ovih sustava na starenje. U kliničkoj studiji iz 2021. godine dokazano je da pacijenti sa višom razinom oksitocina su imali značajno manje starenje kože i mladolik izgled.

Endorfini su peptidni hormoni koje stvara hipotalamus i hipofiza kao odgovor na bol ili stres, a funkcija im je ublažavanje boli, stresa i stvaraju opći osjećaj dobrobiti. Svojim djelovanjem endorfin oponaša opijatne lijekove zbog sposobnosti da proizvodi analgetski učinak i daje osjećaj ugode nakon prestanka bolova. Kada se luči endorfin? Endorfin povezujemo najčešće s tjelovježbom, otpuštaju se za vrijeme i nakon treninga, i odgovoran je za osjećaj rasta samopouzdanja i sreće. Također klinička istraživanja potvrđuju da se endorfin dodatno luči odmaranjem u kupki, zatim u društvenim interakcijama, kod smijanja, sexa i orgazma, te kod gesta ljubaznosti, radosti te prilikom boravka u prirodi i svježem zraku. Stručnjaci sa sveučilišta Harvard, vjeruju da endorfini potiču otpuštanje drugih hormona koji su uključeni u osjećaje ljubavi, te da djeluju na dijelove mozga odgovorne za emocije. Endorfin povoljno djeluje na imunološki sustav, te ga čini snažnim.

Spavanje pored osobe koju volite isto tako ima mnoge benefite na zdravlje. Dokazano je da spavanje pored voljene osobe dovodi do poboljšavanja efikasnosti i duljine sna, skraćuje vrijeme koje je potrebno za usnivanje te se povećava broj REM faza sna (faze sna u kojima se kreira san, a bitni su za održavanje normalnih kognitivnih funkcija mozga, učenje i memoriranje). Studija objavljena 2022. također potvrđuje da osobe koje spavaju pored voljenog partnera su boljeg mentalnog zdravlja, što rezultira manjom pojavnosti depresije i depresivnih epizoda, manje pojave anksioznosti, apneje u snu, stresa, manju pojavu nesanice te također veće zadovoljstvo u vezi i životu. Maženje s partnerom kojeg volite također, osim što je ugodno, stvara određene zdravstvene benefite, smanjuje stres, oslobađa oksitocin, umiruje i smanjuje percepciju boli.

S obzirom na brojne dobrobiti na ljudski organizam i duševno zdravlje, uskraćivanje ljubavi moglo bi imati loše posljedice za ljudski organizam i osobnost individue. Dokazano je da ljudi koji se osjećaju više uskraćeni za ljubav manje su sretni, više usamljeniji, veća je vjerojatnost da će doživjeti depresiju i stres, te biti lošijeg zdravlja. Uskraćivanje i zabrana ljubavi, predstavlja emocionalno zlostavljanje od strane drugih ljudi ili nas samih. Ljudima je potrebna pravilna edukacija o dobrobitima ljubavi i važnosti emocija, te adekvatne smjernice kako ih pravilno, kvalitetno i dugotrajno provoditi. Svako je jednako vrijedan pružiti i primiti ljubav. Prava ljubav oblik je samo-poštovanja i brige za sebe, za svoje duševno i fizičko zdravlje, a pridonosi boljitku svih nas. Nedostatak ljubavi može dovesti do ubrzavanja procesa starenja, pada imuniteta, razvoja duševnih bolesti i porasta upale u tijelu te nemira među ljudima. Jeste li ikada dobili preporuku liječnika da se iskreno zaljubite i da volite svijet oko sebe? Možda je to upravo recept koji nam je svima potreban za život ispunjen zdravljem i srećom, te da manje posežemo za lijekovima? Kolektivna svijest i edukacija o važnosti ljubavi mogla bi iskorijeniti brojne bolesti i patnje u današnjem svijetu. Ljudi.. volite se, to je zdravo!

Previous
Previous

OKSALATI, TEŠKI METALI i VIRUSI. POSTOJI LI VEZA?

Next
Next

TOKSINI U MASLINOVOM ULJU?!