OSTEOPOROZA, KOJA JE VEZA ŽUČI, JETRE, ESTROGENA I VITAMINA D?
Kosti su građene od koštanog matriksa i stanica. Matriks kosti se najvećim dijelom sastoji od kolagena u kojeg su uronjeni soli kalcija i fosfora. Kalcij i fosfor predstavljaju najvažnije minerale u kostima. Također u kostima nalazimo dva osnovna tipa stanica, osteoblaste (stanice koje izgrađuju kosti) te osteoklaste (stanice koje sudjeluju u razgradnji kosti). Također su prisutne i stanice osteocita čija uloga u kostima još nije u potpunosti razjašnjena. Koštano tkivo se kontinuirano izgrađuje i razgrađuje cijeloga života te se u roku deset godina u potpunosti obnovi.
Osteoporoza je bolest koja se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi, a praćena je smanjenjem gustoće i mase kostiju što dovodi do povećane lomljivosti te povećanog rizika od patoloških fraktura. Osteoporozu povezujemo sa starijom životnom dobi, no je li starost jedini uzrok razvoja ove bolesti? Osteoporoza može biti uzrokovana i nekim drugim metaboličkim poremećajima (npr. celijakijom) ili uporabom nekih lijekova (dugotrajna uporaba kortikosteroida, citotoksični lijekovi, imunosupresivi, dugotrajna primjena antikoagulansa itd.). Osteoporoza je jedna od najraširenijih bolesti današnjice, javlja se u čak 10% populacije. Dijelimo je na dva osnovna tipa; postmenopauzalnu osteoporozu koja nastaje kao posljedica manjka estrogena u žena, te senilna osteoporoza koja se javlja nakon 75. godine života, a nastaje kao posljedica smanjene sposobnosti i aktivnosti stanica kosti da izgrađuju novu kost, smanjene proizvodnje vitamina D te smanjene apsorpcije kalcija.
Kako osteoporozu povezujemo uglavnom sa ženskom populacijom i starijom životnom dobi, danas znamo da može pogoditi i određeni dio muške populacije te mlade ljude. U čemu je onda točno problem? Nova istraživanja pokazuju da osteoporoza je ustvari posljedica hormonalnog disbalansa u tijelu. Posebice za to je odgovoran hormon stresa, tj. kortizol kojeg stvara nadbubrežna žlijezda. Višak kortizola u duljem periodu dovodi do razaranja crijevne sluznice odnosno sindroma propusnog crijeva (engl: leaky gut), tako što smanjuje sintezu proteina u stanicama, posebice mišićima, kostima, ali i probavnom sustavu. Pošto su proteini osnovne gradivne molekule vezivnog tkiva, posebice kolagen, manjak kolagena dovesti će do mikroskopskih oštećenja tankog crijeva i poremećaja u apsorpciji. Najveći problem kod povećane apsorpcije je što u tijelo „ulaze“ razni toksini i antinutrijenti iz hrane. Od antinutrijenata valja spomenuti posebice oksalate, kojih najviše ima u zelenom lisnatom povrću (špinat), u krumpiru, batatu, orašidima (bademi), te nekom voću (npr. bademi i kiwi).
Nakon što ste napravili svoj super Smoothie sa špinatom, možda biljnim proteinima i žlicom maslaca od badema, kao što je trenutno popularno u raznim keto i modernim dijetama, unijeli ste u organizam vrlo visoku količinu antinutrijenata ne sluteći na opasnost koja se krije. Oksalati zbog svoje male veličine lako prolaze kroz propusno crijevo, a zbog kristalne strukture uzrokuju mehaničko oštećenje tkiva i mogu se taložiti u tijelu. Najčešće mjesto gdje se talože jesu bubrezi. Zbog svog kemijskog karaktera reagiraju s kationima, tj. pozitivno nabijenim spojevima u tijelu odnosno mineralima. Najčešće su to kalcij, magnezij, željezo i drugi. Tako troše minerale u našem tijelu i stvaraju ih nedostupnima za metaboličke potrebe. U slučaju da se istroši sav kalcij u krvi uslijed velike koncentracije oksalata iz hrane i metabolizma, dolazi do njegovog otpuštanja iz kostiju. Prevelika mobilizacija kalcija iz kostiju dovodi do osteoporoze. Osteoporoza je rezultat povećane resorpcije kalcija iz kosti, te pritom dolazi do smanjene aktivnosti stanica koje izgrađuju kost (osteoblasta) i smanjenih zaliha kalcija. Time se povećava lučenje kalcija mokraćom pa mogu nastati i bubrežni kamenci. Oksalati se najviše koncentriraju u bubrezima, a s pojačanom mobilizacijom kalcija dolazi do stvaranja kristala kalcijevog oksalata odnosno mikrolita i kamenaca.
Propusno crijevo osim navedenog uzrokuje kronične upale i kroničnu aktivaciju imunološkog sustava. Kronična upala dovodi do endogenog stvaranja glioksilata i oksalične kiseline u tijelu. Da bi stanje bilo gore, manjak vitamina D, premalo izlaganje suncu ili unosa vitamina D putem hrane, dovodi do smanjene apsorpcije kalcija u probavnom sustavu, a manjak vitamina K2 će dovesti i do manje ugradnje raspoloživog kalcija u kosti. Dakle vidimo da stres, propusno crijevo te kronična upala u kombinaciji s manjkom unosa vitamina i minerala može također uzrokovati osteoporozu.
Postoji još jedan vrlo interesantan mehanizam razvoja osteoporoze, a razlog je također vezan za oksalate. Naime u trudnoći je poznato da razina estrogena poraste, a majke u trudnoći često dobe žučne napadaje i refluks te gastrointestinalne tegobe. Pozadina ove priče vezana je za proces koji se zove metilacija. Metilacija je pojednostavljeno, dodavanje metilne grupe na određenu molekulu kako bi se ona daljnje obradila u tijelu. Povišene koncentracije estrogena, da bi se obradile u jetri, zahtijevaju pojačanu metilaciju i povećanu količinu metilnih grupa. U slučaju da osoba ima MTHFR mutacije (genetska predispozicija za manjak metilnih grupa), doći će do smanjene obrade estrogena, manje eliminacije i izbacivanja iz tijela. Pošto je naš organizam dizajniran na vrlo inteligentan način, u tom slučaju jetra će aktivirati „plan B“ te započeti potrošnju kolina. Kolin je vitaminu sličan esencijalan spoj i služi u izgradnji stanične membrane, neuroprijenosnika te je odličan metilni donor te je esencijalan u stvaranju žučnih soli. Budući da je kolin dobar metilni-donor, tj. lako daje metilne grupe kada su potrebne za metilaciju, jetra će ga aktivirati i pojačano koristiti za taj proces. U tom slučaju doći će do pojačane potrošnje kolina u tijelu, što pak može dovesti do njegovog manjka za druge uloge u tijelu, npr. stvaranje žučnih soli. Uloga žučnih soli je da emulgiraju i probavljaju masti. Puno neapsorbiranih i nerazgrađenih masti u probavi veže na sebe kalcij koji je prisutan u probavi, i tako imamo manjak kalcija koji bi vezao oksalate. Vezani oksalati s kalcijem u probavi se manje apsorbiraju. Ako nemamo dovoljno kalcija zbog problema s manjom kolina i razgradnjom masti, to će dovesti do povećane apsorpcije oksalata, i samim time osteoporoze. Ujedno višak oksalata u hrani i njegovo vezanje za kalcij, smanjit će apsorpciju kalcija.
Suprotno višku estrogena, kod starijih osoba, posebice kod žena u starijoj životnoj dobi prisutan je manjak estrogena, pa se logično pitamo; zbog čega je kod njih problem osteoporoze uzrokovan oksalatima ako tijelo ne koristi toliko kolina? Razlog je tome što je stariji organizam uvelike skupio prekomjernu količinu oksalata koji se nisu detoksicirani tijekom života. Ujedno stariji organizam više je sklon kroničnim upalnim procesima, što je i glavni uzročnik starenja, a kronični upalni procesi dovode do endogenog metaboličkog stvaranja oksalata. Zbog navedenog, u starijem tijelu dolazi do pojačane mobilizacije i izbacivanja oksalata koji troše kalcij prilikom detoksikacije. Također sa starenjem se općenito smanjuje broj metilnih grupa u jetri, pa je i veća potreba za kolinom. U slučaju da nema dosta kolina, jetra počinje „otapati“ kolin iz fosfolipidnih membrana, gdje je kolin najviše i spremljen u obliku fosfatidil kolina. Fosfatidil kolin nalazimo ponajviše u mozgu, u sivoj tvari. „Otapanjem“ sive tvari kako bi tijelo nadoknadilo kolin, dolazi do atrofije, odnosno propadanja mozga, te posljedično Alzheimerove bolesti i demencije.
Kao što smo vidjeli, stres, sindrom propusnog crijeva, hormonalna neravnoteža, manjak nutrijenata, te kronična upala su glavni uzročnici osteoporoze, staračke demencije i starenja. Kako ne bi došlo do ovih stanja, vrlo ih je lako i jeftino spriječiti. Posebice s anti stres tehnikama, nadoknadom kolina i fosfatidil kolina, te suplementacijom vitaminom D, K2 i mineralima, posebice kalcijem i magnezijem. Izvori kolina mogu biti životinjski - jetra, riba, jaja i biljni - soja, brokula, bademi, kikiriki. Doze vitamina D i K2 predstavljaju individualnu potrebu, stoga je bitno prethodno napraviti dijagnostiku da li postoji manjak, a odabir doze i farmaceutskog oblika dodataka prehrani prepustite stručnjaku. U slučaju da postoji kronični upalni proces potrebno bi bilo prvo pronaći njegov uzrok te ga sanirati, prije nego što se krene u suplementaciju nutrijenata. Starenje ne mora biti ružan i bolan proces kako smo ga navikli percipirati ako se pobrinemo za zdravlje na vrijeme.
