MELATONIN - HORMON SUNCA I SNA, ALI I NAJSNAŽNIJI ANTIOKSIDANS!
U ovom blogu pozabavit ćemo se temom melatonina. Melatonin je hormon koji stvara epifiza (pinealna žlijezda) smještena u mozgu. Često se brka pigment kože – melanin, sa hormonom melatoninom. Smatra se da je glavna uloga melatonina, regulacija cirkadijalnog ritma, tj „unutrašnjeg sata“, koji upravlja prirodnim ciklusom spavanja. Kada su oči izložene sunčevoj svjetlosti, proizvodnja melatonina u epifize je potisnuta, što rezultira lučenjem hormona koji potiču budnost. Nasuprot tome, u nedostatku svjetla, epifiza nesmanjeno sintetizira melatonin, što dovodi do osjećaja pospanosti i olakšava početak sna.
Osim u poboljšanju sna, melatonin ima ključnu ulogu u upravljanju imunološkim sustavom, krvnim tlakom i razinom kortizola u tijelu. Istraživanja potvrđuju da je melatonin inaktivator nekih upalnih reakcija u tijelu. Također, melatonin je važniji antioksidans od glutationa. Antioksidansi su spojevi koji u organizmu djeluju zaštitno od štetnih slobodnih radikala i sprečavaju daljnje oštećivanje stanica. Štetni radikali su primjerice toksini iz okoliša, razne kemikalije, EMF zračenje, teški metali, pušenje, lijekovi, anitnutrijenti (oksalati), ali i molekule koje nastaju kao nusprodukti metabolizma navedenih štetnih radikala. Štetni radikali vrlo agresivno troše antioksidanse (npr. vitamin E ili glutation), zaustavljaju brojne metaboličke procese u tijelu, mogu uzrokovati upale u tijelu te sniziti obrambenu sposobnost tijela.
Vodeći uzroci smrtnosti danas su bolesti srca i krvnih žila, karcinomi i metaboličke bolesti. Te bolesti, posebice karcinomi, nastaju kao posljedica smanjene funkcije energetskih organela u stanicama, mitohondrija. Mitohondriji su mjesta u stanicama u kojima se provode brojni metabolički i biokemijski procesi te se proizvodi energija. U slučaju pojačanog priljeva toksina iz okoliša (pušenje, EMF zračenje, teški metali, pesticidi, herbicidi, oksalati i ostali antinutrijenti) dolazi do pojačanog nakupljanja štetnih slobodnih radikala i raznih molekula koje opterećuju detoksikacijske puteve u tijelu. Ukoliko osoba ima smanjenu mogućnost detoksikacije, uslijed manjka antioksidansa u tijelu, ili genetske predispozicije za smanjenu detoksikaciju, doći će do stanje koje se zove oksidativni stres.
Oksidativni stres predstavlja stanje u kojem dolazi do nakupljanja slobodnih radikala i njihovih metabolita (najčešće peroksida) koji dovode do oštećenja mitohondrija. Naše tijelo trebalo bi nas štiti od štetnih slobodnih radikala, prvenstveno putem antioksidansa i enzima koji su za to odgovorni u tijelu. No u današnje toksično doba to je vrlo teško. Zanimljivo je da melatonin djeluje kao jači antioksidans nego glutation, te je dva puta jačeg antioksidativno djelovanja nego vitamin E. Također melatonin aktivira i druge antioksidanse u tijelu i pojačava njihov efekt. Pošto melatonin uspavljuje i detoksicira, možemo slobodno reći da je noć i spavanje, period kada se tijelo pojačano detoksicira.
U tijelu postoje dvije vrste melatonina, prvi je cirkulatorni kojeg proizvodi epifiza i odgovoran je za spavanje, a drugi je subcelularni melatonin, koji ima funkciju u mitohondrijima i štiti ih od oštećenja, oksidativnog stresa te podiže proizvodnju energije. U slučaju manjka melatonina dolazi ne samo do problema sa spavanjem nego i do kronične upale u tijelu te degenerativnih bolesti, posebice mozga (npr Alzheimerove bolesti). Vrlo je interesantno da najveći stimulator proizvodnje subcelularnog melatonina u mitohondrijima je sunce. Već dugi niz godina upoznati smo s važnosti sunca u proizvodnji vitamina D, koji ima vrlo bitnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju, metabolizmu kalcija i regulaciji imuniteta, no stvaranjem subcelularnog melatonina, možemo reći da je sunce i važan izvor antioksidansa u našem tijelu. Kombinacija djelovanja sunca kroz sintezu vitamina D i melatonina, u tijelu stvara povoljan medij za normalni rad imunološkog sustava, a i normalan rad probavnog sustava odnosno mikrobioma. Dnevno sunčanje, ne samo da će pomoći u stvaranju čvršćih kostiju i boljem snu, nego pomoći u podizanju razine dobrih bakterija u probavnom sustavu i štititi nas od toksina iz okoliša. Koliko got paradoksalno zvučalo, no melatonin - „hormon sna“ - sa svojim jakim antioksidativnim djelovanjem štiti i od štetnih UV zraka.
Osobe koje brzo pocrvene na suncu su osobe čiji antioksidativni sustav u tijelu ne funkcionira dobro te vjerojatno imaju smanjenu razinu melatonina. Kod reakcija na sunce, svi posežu za kremama s umjetnim filterima za zaštitu od UV zračenja. Takve kreme često sadrže štetne kemikalije i smanjuju količinu sunčeve svjetlosti koja dopire do epidermisa kože, i na taj način sprečavaju sintezu vitamina D i melatonina. Provjerite da li vaša krema za sunčanje sadrži sljedeće spojeve: oxybenzone, octinoxate, homosalate, octisalate, octocrylene, avobenzone. Navedeni spojevi mogu se apsorbirati u tijelo i uzrokovati sistemsku toksičnost, negativno utjecati na neurološki sustav, posebice stvaranje neurotransmitera kao što je GABA te utjecati na hormonalni sustav, posebice djelovati pro-estrogeno i blokirati aktivnost testosterona. Za oksibenzon je dokazano da može uzrokovati rak dojke i štitnjače.
Možemo zaključiti da je melatonin jedinstvena molekula koja štiti organizam od štetnih radikala iz okoliša, te da s dovoljnom razinom melatonina u tijelu možemo se oduprijeti oksidativnom stresu, upalama i lošem imunitetu. Ukoliko smatrate da imate slab imunitet, problem sa spavanjem, lošom detoksikacijom i smanjenom razinom melatonina u tijelu, bilo bi pametno istražiti kojim se toksinima svakodnedno izlažete, ili ste bili izloženi u prošlosti, te kako pojačati detoksikaciju sposobnost tijela.
Kako bi imali dovoljno melatonina i drugih antioksidansa u tijelu, jedno od prvih koraka koje moramo napraviti je maknuti glave od umjetnog svijetla iz ureda, plavičastog svijetla kompjutera i mobitela te provesti kvalitetno vrijeme u prirodi na umjerenom suncu i uživati u besplatnom antioksidansu kojeg nam pruža priroda.
