ADRENAL FATIGUE – SINDROM KRONIČNOG UMORA
Osjećate se konstantno umorno i iscrpljeno, bezvoljni ste, ili ste krenuli na detoksikaciju, a osjećaj umora nikako ne prolazi ili je sve gori? Ovi simptomi zasigurno su povezani s problemima u radu nadbubrežne žlijezde. To je mala trokutasta žlijezda koja se nalazi iznad svakog bubrega. Njena glavna uloga je regulacija stresa i stvaranje kortizola („hormona stresa“) te adrenalina. Utječe i na balans elektrolita u tijelu. Kortizol je steroidni hormon te ima sličan učinak lijekovima koji se nazivaju kortikosteroidi. Vrlo vjerojatno ste kortikosteroidni lijek dobivali zbog upala na koži, ili prolaznih upala u tijelu, npr. alergijskih reakcija, autoimunih bolesti, reumatskih bolesti itd. Dakle kortizol na isti način djeluje na regulaciju upale u tijelu, samo nije sintetskog podrijetla nego ga proizvodi naše tijelo. Ako smo pod trajnim stresom ili kroničnim upalnim stanjima u tijelu, nastaje način rada koji se naziva „fight or flight“, odnosno simpatička aktivacija, te ulazimo u začarani krug stresnog rada tijela. Simpatikus ili simpatički živčani sustav naročito je aktivan tijekom osjećaja straha i tjeskobe te kod pojačanog trošenja energije u tijelu. On nas drži budnima te povećava sposobnost tijela da podnese napore i opasnost. Simpatikus širi zjenice, smanjuje izlučivanje sline, ubrzava disanje i rad srca, pojačava izlučivanje hormona adrenalina i kortizola iz nadbubrežne žlijezde, usporava rad crijeva i pražnjenje mokraćnog mjehura. Time dolazi do iscrpljivanja razine kortizola u tijelu, te resursa od kojih se on proizvodi.
Nasuprot simpatikusu postoji i parasimpatikus, a njegova aktivacija odgovorna je za stanje „rest and digest“, tj. osiguravanje životnih funkcija tijekom odmora, oporavak organizma na dnevnoj razini, tijekom bolesti i napora te izlječenje organizma nakon opasnih situacija i suočavanja s problemima. Da bi tijelo normalno funkcioniralo, preferabilno bi bilo da više vremena provodi u parasimpatičkom načinu rada. To je posebice bitno u večernjim satima zbog urednog ciklusa spavanja.
Osim stresa kojeg doživljavamo na poslu od radnih kolega ili ukućana, stres se može stvarati i u samom tijelu, najčešće zbog krive prehrane (problema s oksalatima), oksidativnog stresa zbog polutanata koje unosimo u tijelo putem hrane (teški metali, pesticidi, herbicidi, mikotoksini, elektromagnetsko zračenje visokih frekvencija-mobiteli, laptopi, tableti), lijekova ili kao posljedica lošeg mikrobioma. Loš mikrobiom sadrži puno patogenih mikroorganizama, te stvara mnogo endotoksina, koji kolaju našim tijelom te crpe detoksikacijske i stresorne kompenzacijske mehanizme tijela. Vrlo je česta pojava “Herxheimerove reakcije” prilikom detoksikacije ili kura čišćenja probavnog sustava, jer mnogo patogenih mikroorganizama u probavi prilikom umiranja „ispušta“ velike količine toksina i laktata. Kad toksini i laktati pređu određeni kapacitet detoksikacije koje tijelo može odraditi, javlja se kroničan umor i simptomi nalik gripi.
Da bi se riješili sindroma kroničnog umora prvo moramo pronaći koji je uzrok kroničnog stresa. Ako je prehrana uzrok sindrom kroničnog umora, potrebno je napraviti odgovarajuće promjene u prehrani. Ako je stres glavni uzročnik, potrebno je napraviti sve da se od tog stresa maknete, bilo da se radi o toksičnom radnom odnosu ili vezi s partnerom/com ili drugim ukućanima. Kao potporu radu nadbubrežne žlijezde može se preporučiti uporaba vitamina C, sladića, sibirski ginseng ili suhi liofilizat kore nadbubrežne žlijezde (animalnog podrijetla). Ako sindrom kroničnog umora uzrokuje kronična upala (npr. sindrom propusnog crijeva) ili toksini, vrlo je bitno odrediti o kojim se toksinima i/ili izvorima upale radi kako bi se pravovaljano moglo pristupiti određenim detoksikacijskim tehnikama. Tehnike opuštanja, terapija zvukom, uporaba saune i boravak u prirodi također mogu biti od velike pomoći.
